Žene u matematici

Brojna istraživanja otkrila su da žene u STEM poljima objavljuju manje, manje su plaćene za svoja istraživanja i ne napreduju u odnosu na muškarce u svojoj karijeri. Statistički podaci prikazuju kako su manje od 30% svjetskih istraživača žene. Nažalost, to nije ništa novo. Zašto su žene tako malo zastupljene u znanosti još u povijesti? Ima mnogo razloga. Smatra se da su pak one žene koje su uspjele i bile izuzetak pretežno muškoj znanstvenoj zajednici u povijesti, potjecale iz imućnih obitelji. Problem je bio i ostao naravno, u obrazovnom sustavu. Žene iz imućnih familija imale su mogućnost obrazovanja od kuće jer do 20. stoljeća nije bilo moguće da budu dio sveučilišta. Velik je to propust čovječansta jer koliko smo neotkrivenih genija na taj način zanemarili...

Žene su osjećajne pa bi se trebale baviti umjetnosti, a muškarci su racionalni pa njima priliči znanstveni način razmišljanja. Ovo je velika zabluda koja je u zapadnu civilizaciju došla pod utjecajem Aristotela koji je smatrao da su žene podložne muškarcima. Međutim, Platon je bio otvoren za potencijalnu ravnopravnost muškaraca i žena, navodeći kako žene nisu jednake muškarcima u pogledu snage i vrline već su jednake muškarcima u smislu racionalne i profesionalne sposobnosti. Izvori ukazuju na to da je i sam Pitagora bio neobično napredan u svojim stavovima prema ženama, a čini se da su pripadnice Pitagorine škole igrale aktivnu ulogu u njezinim operacijama. Od 235 poznatih pitagorejaca, 17 su bile žene. Najpoznatija je Teano za koju se misli da je bila Pitagorina žena. Tvrdi se da je Teano prva poznata matematičarka. Na temelju djela koja su preživjela smatra se da je radila na Zlatnom rezu i Zlatnom pravokutniku.

Još jedna grkinja, Hipatija iz Aleksandrije (350. – 370. g. pr. Kr.), bila je prva žena matematičarka čiji je život prilično dobro zabilježen. Hipatija je u svom životu bila poznata kao velika učiteljica i mudra savjetnica. Podučavala je studente cijelog Mediterana. Njen doprinos matematici sastoji se od mnogih radova i komentara matematičkih djela od kojih je najznačajniji njen rad o konicima kao presijecima konusa (stošca) ravninama koji uvodi ideje o hiperboli, paraboli i elipsi. Umrla je mučeničkom smrću, ali zbog snažnog utjecaja kako na matematiku tako i na svoje učenike ostala je zapamćena do danas. U dvadesetom stoljeću Hipatija je postala ikona prava žena i feminističkog pokreta.

Sophie Germain (1776. – 1831.) bila je francuska matematičarka, fizičarka i filozofkinja. Unatoč protivljenju roditelja da se bavi matematikom, koja nikako nije primjerena za djevojku, inspirirana pričom o Arhimedu koji zbog zamišljenosti u problem nije odgovorio na pitanje rimskih vojnika te je stoga bio pogubljen, učila je sama čitajući knjige velikih matematičara iz očeve knjižnice te se dopisivala s Lagrangeom, Legendreom i Gaussom pod muškim pseudonimom Monsieur LeBlanc. Nikada nije uspjela matematiku pretvoriti u karijeru zbog ženskog spola, ali ostavila je za sobom radove u teoriji brojeva te je poznata po radu na Fermatovom posljednjem teoremu i Sophie Germain teoremu. Također, bavila se teorijom elastičnosti u kojoj je bila pionirka.

Prvi programer u povijesti? Ada Lovelace. Augusta Ada King, grofica od Lovelacea (1815. - 1852.) bila je engleska matematičarka, poznata po svom radu na mehaničkom računalu opće namjene, Analytical Engine, koje je predložio Charles Babbage. Bila je prva koja je prepoznala da stroj ima primjene izvan čistog proračuna i objavila je prvi algoritam koji je takav stroj trebao izvršiti. Kao rezultat toga, često je smatraju prvom računalnom programericom. Ada je bila potpuno zaboravljena sve do 2. Svjetskog rata kada je započela konstrukcija računala. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća napravljan je programski jezik ADA u njezinu čast.

Sofija Kovalevska (1850. – 1891.) bila je ruska matematičarka koja je dala značajan doprinos analizi, parcijalnim diferencijalnim jednadnžbama i mehanici. Bila je pionir za žene u matematici širom svijeta, prva žena koja je doktorirala u matematici, prva žena koja je imenovana za redovno profesorsko mjesto i jedna od prvih žena koja je radila za znanstveni časopis kao urednica. Smatra se da je ona najveća poznata žena-znanstvenica prije dvadesetog stoljeća. Njeno najveće postignuće je Bordenova nagrada koju joj je dodijelila Francuska akademija znanosti 1888. g. za rad ''O rotaciji krutog tijela oko fiksne točke''.

Emmy Noether (1882. – 1935.) bila je njemačka matematičarka koja je dala mnogo važnih doprinosa apstraktnoj algebri. Noetherin teorem, temelj matematičke fizike, objašnjava povezanost simetrije i zakona očuvanja u fizici. Albert Einstain smatrao ju je najvažnijom ženom u povijesti matematike.

Mary Jackson (1921. – 2005.) bila je prva afroamerička matematičarka i zrakoplovna inženjerka u Nacionalnom savjetodavnom odboru za zrakoplovstvo (NACA), što je 1958. godine naslijedila Nacionalna uprava za aeronautiku i svemir (NASA).

Julia Robinson (1919. – 1985.) bila je američka matematičarka znana po doprinosu na područjima teorije izračunivosti, problemima odlučivanja, teoriji igara i statistici. Njezin rad na Hilbertovom desetom problemu odigrao je presudnu ulogu u njegovom konačnom rješavanju. 1982. godine postala je prva predsjednica Američkog matematičkog društva te je primljena u Američku akademiju znanosti i umjetnosti. Na to je izjavila: ''Sva su ta članstva vrlo počasna, ali isto tako i sramotna. Ja sam u stvari matematičarka i ne želim da me pamte kao prvu ženu u ovome ili onome. Htjela bih da me pamte kao matematičarku jednostavno po teoremima koje sam dokazala i problemima koje sam riješila.''

Osvrnemo li se na riječi Julie Robinson treba razmisliti zašto uopće treba naglašavati prva žena u matematici ili prva žena druge rase u matematici? Da bi se destigmatizirala pojava žena u matematici i STEM područjima općenito, osnovano je mnogo udruga kojima se želi dati potpora svima koji su strastveni za matematikom, a zbog društvenog se utjecaja ne smatraju kompetentnima. Udruga za žene u matematici (AWM) profesionalno je društvo čija je misija potaknuti žene i djevojke na studiranje i aktivnu karijeru u matematičkim znanostima te promicanje jednakih mogućnosti i jednakog tretmana žena i djevojaka u matematici znanosti. AWM je osnovan 1971. godine i inkorporiran u državi Massachusetts. AWM ima približno 5200 članova, uključujući preko 250 institucionalnih članova, poput koledža, sveučilišta, instituta i matematičkih društava. Nudi brojne programe i radionice za mentorstvo žena i djevojaka u matematičkim znanostima.

Mi na ematematici želimo omogućiti da svi imaju jednake mogućnosti nadogradnje obrazovanja. Zato, ako vam matematika baš ne ide ili ako želite nadograditi znanje, obratite se našim instruktoricama za online instrukcije iz matematike. Ponosni smo što u timu imamo više matematičarki nego matematičara :))

Vaša eMatematika