Zašto se ne treba bojati matematike

Mnogo učenika ne voli matematiku. Smatraju je dosadnom, napornom ili nepotrebnom, izbjegavaju je učiti te se boje ići na instrukcije iz matematike jer ne žele pokazati svoje ‘neznanje’. Istina je da matematika nekima ide lakše i takvi je uglavnom vole, dok nekima ide nešto teže i treba im više vremena da je usvoje. Je li moguće da je matematika toliko strašna i nerješiva? Zašto netko lako niže odlične ocjene, a netko nikako da je savlada? Zašto se toliko bojimo matematike i kakve veze ima rješavanje zadataka s rješavanjem sudokua?

Dobri profesori najbitniji su u stvaranju ljubavi prema predmetu. Ako smo imali profesora koji se nije trudio približiti nam gradivo na zanimljiv način, vjerojatno ni sami nismo uspjeli u tom naumu. Rješavanje zadataka bez pomoći i smjernica nekoga tko zna više od nas je obeshrabrujuće, pogotovo ako nam matematika ne ide od ruke. No, kakvog god profesora da imamo ne bi se trebali prepustiti tom osjećaju jer taj put vodi do loših rezultata i instrukcija iz matematike.

 Strah od matematike stvaramo i kada ne znamo riješiti neki zadatak, kada nam se zadaci čine preteškima i kada je gradiva kojeg trebamo savladati previše. Ona tada postaje strašna i nerješiva i od nje bježimo u opravdanju kako mi nismo za matematiku. S druge strane, sreća koja nas obuzme kada točno riješimo zadatak i kada shvatimo postupak rješavanja je baš velika.

 Matematika je sačinjena od skupa pravila i metoda kojima se od problema dolazi do rješenja. Ono što je potrebno naglasiti prije rješavanja zadataka je to da se do rješenja dolazi postupkom i ne može ga se znati odmah iz glave. To je isto kao da rješavamo sudoku. Kada vidimo prazan sudoku, ne možemo ga popunjavati od prve prema zadnjoj kućici. Prvo je potrebno saznati pravila po kojima se popunjavaju praznine, onda proučiti brojeve koji su već u kućicama, zatim nastupa popunjavanje praznih mjesta, a tek nakon nekog vremena i rješenje cijele sudoku rešetke.

 Isto je i s rješavanjem zadataka iz matematike. Prvo trebamo proučiti gradivo tj. pravila koja ćemo koristiti pri rješavanju problema, zatim pročitamo zadatak i tek onda ga rješavamo. Knjižica sudokua sastoji se od sudokua različitih težina i uglavnom su poredani od najlakših do najtežih. Kada se učimo rješavati sudoku krećemo od najlakšeg i postepeno prelazimo na kompliciranije, kao i kod rješavanja problema iz matematike.

 Matematika se vježba i vježbom se uči. Jedan je profesor u mojoj školi često ponavljao da je razlika između učenika koji imaju dobre rezultate iz matematike (ali i ostalih predmeta) i onih koji ih ne mogu proći isključivo u broju zadataka koje su riješili za vježbu. Pa tako dolazimo i do jednostavnog recepta za otklanjanje briga koje imamo pri pogledu na zbirku zadataka. Njegovo ime zove se Vrijeme i pomiješano je sa Strpljenjem. Damo li sebi dovoljno vremena i strpljenja, moći ćemo malo po malo ubrzati razmišljanje pri rješavanju zadataka pa tako i samo rješavanje. S vremenom će se smanjivati obujam gradiva, izgradit ćemo samopouzdanje, steći mir pri rješavanju i na koncu možda zavoljeti matematiku.

Bitno je da vježbate i kada negdje zapnete potražite pomoć. Javite se za online instrukcije iz matematike ili uslikajte zadatak na kojem ste zapeli i pošaljite nam ga da vam pomognemo.

 I zapamtite, ne postoje kriva pitanja već samo krivi odgovori!

 Vaši eMatematika instruktori